Poslanici crnogorskog parlamenta raspravljaće 16. juna o razrješenju ministra pravde, manjinskih i ljudskih prava Vladimira Leposavića, a na prijedlog premijera Zdravka Krivokapića.

Neposredan povod za zahtjev za razrješenje je bio stav ministra Leposavića u Skupštini Crne Gore kojim je negirao da se u Srebrenici dogodio genocid 1995. godine, kao i zbog osporavanja legitimiteta Suda za ratne zločine u Hagu i Međunarodnog suda pravde koji su presudama konstatovali da je u Srebrenici počinjen genocid.

Na skupštinskoj sjednici (29. marta), ministar Leposavić je naveo „da je spreman da prizna da se u Srebrenici dogodio genocid kada se to i nedvosmisleno utvrdi“.

Ovu izjavu je osudila kompletna opozicija u parlamentu, nevladin sektor, kao i diplomatski predstavnici Evropske unije (EU) i Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i druge organizacije iz regiona, a između ostalih Pokret “Majke enklava Srebrenica i Žepa” i Udruženje žrtava i svjedoka genocida.

Potom je premijer Zdravko Krivokapić zahtijevao od ministra Vladimira Leposavića da podnese ostavku, što je ovaj odbio zahtijevajući da ga razriješi parlament. Time se, svega četiri mjeseca od formiranja, Vlada Zdravka Krivokapića suočila sa najvećom krizom.

Članice vladajuće koalicije Demokratski front i Demokrate su najavili da neće podržati razrješenje ministra Leposavića, dok je najmanja koalicija predvođena Građanskim pokretom URA najavila da će podržati prijedlog premijera Krivokapića da Leposavić bude razriješen.

Poslanici Demokratskog fronta su saopštili da se u potpunosti slažu sa ocjenom ministra Leposavića o genocidu u Srebrenici, dok su Demokrate na čijem je čelu predsjednik parlamenta Aleksa Bečić saopštile da “neće glasati za smjenu ministra ako to podrži Demokratska partija socijalista (DPS)”.

Za smjenu ministra Leposavića mora da glasa 41 poslanik. Za sada je neizvjesno da li će biti potrebne većine jer je najjača opoziciona partija DPS u bojkotu rada Skupštine.

Sjednici bi trebalo da prisustvuje premijer Zdravko Krivokapić koji je u obrazloženju naveo da je javno djelovanje Leposavića, od izbora na funkciju ministra do dana podnošenja prijedloga za njegovo razrješenje, u velikoj mjeri odstupalo od zvaničnih stavova Vlade.

Vlada Zdravka Krivokapića i 12 ministara, među kojima je i Leposavić, izabrala je parlamentarna većina od 41 poslanika, na čelu sa Demokratskim frontom, Demokratama i građanskim pokretom URA.

Prije nego što je izabran na mjesto ministra pravde, Vladimir Leposavić je, između ostalog, bio pravni zastupnik Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori u sporu sa državnim institucijama u vezi spornog Zakona o slobodi vjeroispovijesti.