Na evidenciji pljevaljskog birola rada trenutno se nalazi 2.900 nezaposlenih, ali pljevaljski stočari tvrde da u vrijeme sezone seoskih poslova ne mogu da nađu radnike.

Rešenje napokon otkriveno: ako imaš gljivice na nožnim prstima, učini ovo odmah!

Kako je kazao predsjednik Unije stočara sjevera Milko Živković, zainteresovanih za seoske sezonske poslove nema, te da je on lično pokušao da nađe radnika, ali da u tome nije uspio.

Punih mjesec tražio sam radnika da u vrijeme sezonskih radova vozi traktor i nisam uspio da ga nađem. Tražio sam, znači, radnika samo da vozi traktor i da ništa drugo ne radi. Pored plate, nudio sam hranu i smještaj ali ništa to nije bilo dovoljno, kazao je Živković i poručio da je radnika pokušao da nađe preko oglasa, ali i preko prijatelja.

Živković prvenstveno napominje da radnika u seoskom području nije moguće naći jer u selima nema dovoljno radno sposobnog stanovništva, a oni iz gradskog područja za takve poslove nemaju interesovanja.

Sela su nam gotovo prazna, a posla ima mnogo. Radne snage fali svuda, kaže Živković, i napominje da se ne može niko uzdati u mlađu populaciju iz urbane sredine.

Mladi ljudi nijesu vični sesokim poslovima, a nemaju volju ni da uče. Pritom, imaju određeno podozrenje prema takvim poslovima, ali da odu u neku zapadnoevropsku zemlju, sigurno ne bi bježali možda i od gorih poslova. Moram biti iskren i reći da gradska omladina ni ne zna da radi seoske poslove. Svi oni koji su rođeni u gradu i nisu radili seoske poslove teško mogu odgovoriti valjano potrebama. Većina njih i ne pomišlja da se javi na oglas o radu na seoskom području – navodi Živković.

Kada su u pitanju oglasi za traženje radnika na seoskom području, u poslednje vrijeme je takvih oglasa bilo najviše za čuvanje stoke. Od pojedinih stočara smo doznali da im nije pošlo za rukom da nađu čobana koji bi čuvao stado od upada vukova ili šakala.

Inače, sezonci iz Pljevalja najčešće poslove traže u primorskim mjestima gdje rade kao ugostiteljski radnici.

Mislim da bi svim sezonskim radnicima bilo mnogo lakše da prihvate neki posao na nekom poljoprivrednom imanju nego da idu da sezonski rade u primorskim gradovima. Siguran sam da bi u selima imali mnogo manje posla i mnogo bolji smještaj i hranu. Pritom, sve ono što bi zaradili ostalo bi im da ponesu kada završe sa poslom – ističe Živković i navodi da su seoski domaćini mnogo bolji za radnike od šefova po hotelima i drugim privrednim objektima širom Crne Gore.

Naravno sve te sezonske radnike treba i upoznati sa mogućnostima zapošljavanja na seoskom području. Znači, trebalo bi možda napraviti neku vrstu prezentacije od strane lokalne uprave, ali i od strane Zavoda za zapošljavanje, jer bi im se na taj način približile ta mogućnosti zaposlenja – sugeriše Živković koji smatra da bi se na taj način poljoprivrednicima dosta olakšalo.