Ključno je bilo mjesto sukoba, grad Cetinje, neslužbena prijestolnica Crne Gore.

Na taj sentiment je igrao i predsjednik Crne Gore Milo Đukanović koji je poručio da bi ”samo čovjek bez dostojanstva” sebi dozvolio da “helikopterskim desantom na crnogorsku prijestolnicu i pod zaštitom pancirnog ogrtača bude uveden u Cetinjski manastir i da na taj način osramoti tron Sv. Petra Cetinjskog”.

Zašto je Cetinje tako važno Crnogorcima?

“Cetinje je duša Crne Gore”

Riječ je o gradu od oko 15.000 stanovnika koji je smješten u podnožju Lovćena, između Boke kotorske, Skadarskog jezera i Jadranskog mora. 

• U simboličkom smislu, Cetinje je centar i duša Crne Gore, bez nje ne bi ni postojala ni ondašnja ni sadašnja država. Crna Gora se izgrađivala na Cetinju, sve pobjede i porazi su počinjali na Cetinju, tu je bio centar, prije svega Cetinjski manastir. Kasnije, 1838. Njegoš je otvorio i državno sjedište Biljardu, a 1867. knez Nikola je podigao dvor gdje je bilo središte upravljanja zemljom – objasnio je kustos Narodnog muzeja Crne Gore Petar Lekić značenje Cetinja u razgovoru za BBC.

Cetinje je postalo sjedište tadašnje Zete, odnosno Crne Gore 1482. godine, kad je zetski vladar Ivan Crnojević tu sagradio dvor. Dvije godine kasnije sagrađen je manastir koji je bio centar Crnogorske mitropolije kao vodeće institucije u borbi protiv nadirućeg Osmanskog Carstva. Na Cetinju je i otvorena prva tiskara u jugoistočnoj Evropi, samo četiri desetljeća poslije Gutenbergove. Ono je u svoje vrijeme bilo središte političke, vjerske i kulturne moći, što je prekinuo dolazak Otomana.

Njegoševe reforme

Pad Zete pod osmansku vlast formalno će se desiti 1496. godine, kada Đurađ, sin Ivana Crnojevića, osnivača Cetinjskog manastira, napušta Crnu Goru.

Borba za oslobođenje od Turaka trajala je gotovo 400 godina. Crna Gora će državnost formalno obnoviti 1878. na Berlinskom kongresu.

Međutim, od kraja 15. do kraja 19. stoljeća Crna Gora je uživala neku vrstu autonomije ili nezavisnosti. Dvije institucije koje su vodile Crnu Goru u tom periodu su Cetinjska mitropolija i Općecrnogorski zbor, koji su zajedno sudjelovali u kreiranju državne politike. 

Petar Petrović Njegoš, čuveni pisac i filozof, bio je i crkveni i svjetovni poglavar Crne Gore od 1830. do smrti 1851. godine i uspio je ujediniti crnogorska plemena i stvoriti osnove moderne države, kao i uvesti obvezu plaćanja poreza.

Sve to radio je s Cetinja na kojem je 1838. sazidao novu vladarsku rezidenciju Biljardu, nazvanu po prvom stolu za bilijar u Crnoj Gori. Takva vlast crkvenih velikodostojnika – teokracija – u Crnoj Gori postojala je stoljećima, a posebno u vrijeme loze Petrovića.

Protest protiv napada na Dubrovnik

Na Lovćenu iznad Cetinja u socijalizmu je sagrađen spektakularni Njegošev mauzolej.

Cetinje se ponovno kao prijestolnica našlo u Ustavu Crne Gore već 1992., tokom raspada Jugoslavije. U to vrijeme jedino su u ovom crnogorskom gradu održani antiratni protesti zbog napada Jugoslovenske narodne armije na Dubrovnik u Hrvatskoj u kojem su učestvovali i crnogorski dobrovoljci.

Ustoličenje mitropolita Joanikija u Cetinjskom manastiru crnogorski nacionalisti doživljavaju kao pokušaj Srpske pravoslavne crkve da proširi uticaj u zemlji. 

U svakom slučaju, Cetinje će i nakon ovih nasilnih protesta ostati mitsko mjesto crnogorskog nacionalizma i državnosti, piše Index.