Bošnjački sabor tog 28. septembra iniciran je s ciljem rješavanja pitanja koje je historija stavila pred bošnjački narod i njegove političke, vjerske i vojne lidere.

Saboru je prisustvovalo 377 sabornika, te 80 poslanika iz 10 bosanskohercegovačkih okruga. Saborom je predsjedao Enes Duraković, a ispred organizacionog odbora je nastupio Alija Isaković. Ovom skupu su prisustvovali predstavnici intelektualne elite bošnjačkog naroda, a među njima i Alija Izetbegović.

Drugog dana zasjedanja Prvog bošnjačkog sabora, 28 septembra 1993., usvojena je Deklaracija o vraćanju povijesnog imena Bošnjacima, a 1994. je donesen i zakon u kojem je naziv ‘Musliman’ zamijenjen nazivom Bošnjak.

Prisjećamo se riječi Alije Isakovića, izrečenih u okviru njegovog obraćanja na prvom Bošnjačkom saboru:

„Ovdje je, u ovom trenutku, s obzirom na okolnosti, moguća svijest i savjest našega naroda. Svako od nas sada je i nešto više od onoga što je sam sa sobom. Nerazdvojni u onom što jesmo, bilo svojom voljom, bilo historijskom neminovnošću koja je pala u dio ovoj generaciji. U ovom prostoru s nama su svi naši živi – oni s puškom u ruci na kućnim pragovima i rovovima, oni prognani širom svijeta, i oni koji su preselili na ahiret, bilo kao borci ili kao civili, od djece u inkubatorima naših porodilišta do stogodišnjaka u našim staračkim domovima. Svi oni su šehidi jer su na Božijem putu bili svjedoci istine svojim životom i time stekli Božiju milost.“